Tweet
Režija: Lordan Zafranović
Sadržaj:
Dokumentarna serija Tito - posljednji svjedoci testamenta Lordana Zafranovića intimna je priča o Titovom životu u 13 epizodaPosljednji svjedoci Titove epohe i Titovog testamenta - najbliži članovi obitelji, žene, prijatelji i suradnici, ispričali su svoje priče o Titu kao jednom običnom neobičnom čovjeku, iskreno i otvoreno, s vremenskom distancom, bez vela tajni, ideologije i mita, posredno - kroz njihove osobne životne priče, doživljaje, događaje i iskustva iz života i rada s Titom.Oživljena sjećanja bude vrlo različite emocije iz njihovog i Titovog burnog privatnog i profesionalnog života. Otkrivaju se i neki novi, zanimljivi detalji s pozornice Titovog života u turbulentnom vremenu 20. stoljeća, čije su svjetske i domaće povijesne okolnosti nesumnjivo pridonijele formiranju originalne, osebujne i ponekad kontroverzne Titove ličnosti, ali i na koje je okolnosti on povratno izvršio snažan i vrlo često presudan utjecaj.
Serija posebno ukazuje na ulogu Tita u nekim važnim događajima u Hrvatskoj, što je bilo povijesno uvjetovano (Bleiburg, Goli otok, Hrvatsko proljeće...). Unatoč tome, serija nema istraživački karakter, nego je rađena intimistički, bazira se na ekskluzivnim pričama iz Titovog života, bez pretenzija da daje političku evaluaciju Tita ili povijesnih zbivanja u 20. stoljeću.Iako pripadaju prošlosti, Josip Broz Tito i 20. stoljeće neosporno i danas idu zajedno i još uvijek izazivaju znakovit interes domaće, ali i najšire svjetske javnosti.
Epizoda1
Prva epizoda priča je o Titovom rođenju, njegovoj obitelji, odrastanju, obrazovanju, prvim koracima u svijet, prvim velikim ljubavima, prvim važnim prijateljstvima i prvim bitkama na ljevici - do 1937. godine. U ovoj epizodi susrećemo se s najstarijim Titovim suradnicima kao svjedocima Titovog testamenta, a prvi put progovara i važan svjedok epohe - Herta Hass, Titova druga supruga, koja govori o svojoj i Titovoj velikoj ljubavi, od prvog slučajnog susreta u Parizu do zajedničkog intimnog života i ilegalnog rada na strani ljevice u predratnom Zagrebu. Iako živi i djeluje od Beča, Pariza, Moskve i Praga, centar Titovog djelovanja bio je tadašnji Zagreb.
Epizoda2
Druga epizoda pod nazivom ILEGALA je priča o Titovom intrigantnom ljubavnom, političkom i kulturnom životu u vremenu od 1936. do 1940. godine. Tito je u svakom pogledu bio 'profesor' ilegale. Bio je izuzetno vješt u izbjegavanju opasnosti i iznalaženju novih metoda ilegalnog djelovanja i zaštite. U vrijeme najveće konspiracije Tito se svakodnevno družio s vrhunskim zagrebačkim umjetnicima i intelektualcima u salonu A ilovića u Masarykovoj ulici i, dapače, bio im je autoritet. Kao redovni član salona uživao je zaštitu hrvatskog bana A ilovića.
Epizoda3
Treća epizoda dokumentarne serije "Tito - Posljednji svjedoci testamenta" Lordana Zafranovića, pod naslovom "Praskozorje", govori o vremenu Titovog ilegalnog djelovanja tijekom 1940. i 1941. godine. To je vrijeme kad se u Zagrebu održava 5. zemaljska konferencija, vrijeme vojnog udara u Kraljevini Jugoslaviji, brojnih demonstracija, proglašenja NDH i jačanja ustaškog terora, jačanja pokreta otpora komunista i intelektualaca, do njihovog konačnog javnog proglasa i poziva na oružani ustanak. Titu i Herti Hass u svibnju 1941. rađa se sin Mišo Aleksandar, istodobno kad Tito odlazi iz Zagreba u Beograd.
Epizoda4
U četvrtoj epizodi dokumentarne serije Tito - Posljednji svjedoci testamenta Lordana Zafranovića, koja nosi naslov "Ustanak", susrećemo Tita u ratnim situacijama nakon proglašenja ustanka 1941., do početka 1942. godine. Pratimo bezumnu akciju oslobađanja zatvorenika iz zatvora Kerestinec, slučaj Kopinić, Titovo osamostaljivanje od bezuvjetnog posluha Kominterni. Vrijeme gladi i velike neimaštine prati jačanje ugleda i snage partizanskog pokreta, stvara se Užička republika, događaju se pogreške i promašaji u organiziranju partizanske borbe. Tito vodi neuspjele pregovore s Dražom Mihajlovićem. Koncem siječnja 1942. Tito ostvaruje drugu veliku vojnu pobjedu - bio je to legendarni Igmanski marš, koji je istodobno bio golemo ljudsko stradanje i drama.
Epizoda5
Peta epizoda govori o vremenu velikih ljudskih patnji i dramatičnih ratnih sudbina u koncentracijskim logorima smrti, u ustaškim zatvorima, na ratištima. Svjedoci govore o strahovitim stradanjima žena omladinki u zatvorima, o pogibijama dragih prijatelja, o provođenju smrtnih kazni u partizanskim redovima radi stvaranja i očuvanja ugleda partizanskog pokreta.
Potresna su stradanja djece, od teškog djetinjstva dječaka Miše Broza koji ostaje sam, bez roditelja, priča majki koje su čudom spašavale ali i same zakapale svoju mrtvu djecu, do sudbine kozaračke djece. Prati se organizacija partizanskog pokreta u Sloveniji, do bitke na Kozari, Bihaćke Republike, II. zasjedanja AVNOJ-a. Na ratnom putu Tita prati lijepa sekretarica Davorijanka, koja zbog njega napušta svog predratnog mladića Jovu Kapičića. Formira se partizanska glumačka četa, saznaje se više o ratnom putu Bobija Marottija, ali i Hebranga, Nazora, Gorana Kovačića i drugih.
Potresna su stradanja djece, od teškog djetinjstva dječaka Miše Broza koji ostaje sam, bez roditelja, priča majki koje su čudom spašavale ali i same zakapale svoju mrtvu djecu, do sudbine kozaračke djece. Prati se organizacija partizanskog pokreta u Sloveniji, do bitke na Kozari, Bihaćke Republike, II. zasjedanja AVNOJ-a. Na ratnom putu Tita prati lijepa sekretarica Davorijanka, koja zbog njega napušta svog predratnog mladića Jovu Kapičića. Formira se partizanska glumačka četa, saznaje se više o ratnom putu Bobija Marottija, ali i Hebranga, Nazora, Gorana Kovačića i drugih.
Epizoda6
A esta epizoda serije Tito - posljednji svjedoci testamenta pod naslovom Borba govori o dramatičnoj ratnoj 1943. godini kroz osobne drame i stradanja svjedoka Titovog testamenta. Govori o suočavanju sa smrću i pokušaju samoubojstva Herte Hass u ženskom zatvoru te o njezinoj razmjeni za visokog njemačkog oficira, koju je Vlado Velebit proveo po Titovom nalogu da bi spasio njegovu suprugu iz zatvora; o hapšenju brata i sestre Novosel te njihovoj dramatičnoj sudbini i smrti Ozrena Novosela u Jasenovcu; o užasima logora Jasenovac, bitki na Neretvi, na Sutjesci, o Vladimiru Nazoru i nježnoj brizi Oskara Danona za Vladimira Nazora, o veličanstvenom koncertu Vojnog orkestra u Otočcu...
Epizoda8
U osmoj epizodi pod naslovom "Pobjeda i odmazda" svjedoci govore o događajima iz 1944. i 1945. godine. Tito tajno putuje u Moskvu, sa Staljnom dogovara završne ratne operacije. Oskar Danon piše himnu 'Hej, Slaveni' za natjecanje savezničkih armija u vaterpolu i plivanju gdje zapaženo nastupaju i Titovi partizani. Slijede bitke za oslobođenje Beograda, Trsta, Sarajeva, Ljubljane, Zagreba i cijele Jugoslavije. Nakon kapitulacije Njemačke u cijeloj Europi nastupa vrijeme odmazde i likvidacije bez suda. Poražene njemačke, ustaške, domobranske i četničke snage, ali i brojni civili povlače se s prostora Jugoslavije radi predaje Britancima, ali ih oni vraćaju partizanima. Slijedi anarhična dramatična situacija na putu od Bleiburga do Vojvodine. Mišo Broz se konačno susreće sa svojim roditeljima, majkom i ocem.
Deveta epizoda serije govori o vrlo teškim poslijeratnim godinama i složenoj političkoj i ekonomskoj situaciji. U oslobođenoj zemlji dolazi do političkih likvidacija, odmazdi i revanšizma; zbog velike suše i negativnih posljedica obveznog i prisilnog otkupa poljoprivrednih proizvoda stanovništvu prijeti glad; nova država se suočava s porazom projekta seljačkih radnih zadruga; iz Istre se iseljavaju Talijani; po brdima se vode akcije hvatanja bandi; održava se suđenje Draži Mihailoviću i drugim ratnim zločincima; sudi se Stepincu i prekidaju se diplomatski odnosi s Vatikanom. Svjedoci testamenta govore o odnosu Tito - Dimitrov i Balkanskoj federaciji, o odnosu Tito - Hebrang i o likvidaciji Hebranga; o Rezoluciji Informbiroa; o Titovom "NE" Staljinu i o novim strahotama i ljudskim patnjama na Golom otoku.
Svjedoci testamenta govore o počecima snažnog i svestranog razvoja Jugoslavije, koja se vidno distancira od sovjetskog modela društvenog i privrednog razvoja. Uvodi se samoupravljanje, raspuštaju seljačke zadruge, provodi se agrarna reforma, počinje razvoj atomskog programa, osniva se Zagrebački velesajam, Leksikografski zavod, umjetnost dobiva sve širi zamah. Tito vrlo pažljivo brine o svojoj užoj i široj obitelji, 1952. se ženi Jovankom. 1954. Milovan Ailas silazi s političke scene zbog svojih članaka o potrebi za demokratizacijom društva. 1955. Hruščov se ispričava Titu zbog Informbiroa. Počinju velika Titova putovanja, susret s kraljicom Elizabetom, Churchillom, dolazi do osnivanja Pokreta nesvrstanih, 1960. Tito posjećuje Ameriku odnosno Kennedya. Od 1960. jača privredna i društvena liberalizacija, 1964. dolazi do otvaranja jugoslavenskih granica prema Zapadu.
Epizoda11
U 11. epizodi govori se o pojedinim događajima koji svjedoče najuspješniji period jugoslavenskog društvenog i privrednog razvoja. Svjedoci testamenta govore o 1965. godini kada Joža Horvat posjećuje Tita pred svoje putovanje jedrenjakom oko svijeta; o 1966. kada se održava Brionski plenum na kojem dolazi do razlaza Tita s Rankovićem; 1967. donosi se Deklaracija o položaju hrvatskog jezika, govori se o ulozi Krleže, o zametku Hvatskog proljeća, o vremenu pokušaja smjene generacija. 1968. godine odvija se Praško proljeće; Tito poručuje De Gaulleu o namjeri suprotstavljanja Rusima. Saznajemo koju je ulogu Tito imao u stvaranju jugoslavenske kinematografije; 1970. Nixon posjećuje Zagreb; uspostavljaju se odnosi s Katoličkom crkvom; dolazi do prijema Kaptola u Banskim dvorima i do prijema Tita u Vatikanu kod Pape; javljaju se sve snažniji zahtjevi za reformom Federacije.
Epizoda12
U 12. epizodi svjedoci testamenta govore o početku sedamdesetih kada dolazi do smjene liberalno i nacionalno orijentiranih kadrova u jugoslavenskim republikama: u Hrvatskoj Savke Dapčević Kučar, Mike Tripala i drugih kadrova Hrvatskog proljeća, u Sloveniji Stane Kavčića, u Srbiji Latinke Perović, Marka Nikezića, Mirka Tepavca, u Makedoniji Krste Crvenkovskog i drugih. Istodobno svjedoci ukazuju kako u svjetskoj politici raste Titov ugled, ostvaruju se brojni i vrlo značajni državnički posjeti; 1974. godine SR Njemačka organizira veličanstveni doček Titu. Govore disidenti, politički zatvorenici, kažnjenici, govori se o umjetnosti, o samoupravljanju, o slabljenju autoriteta partije, o krtici jednopartijskog sistema, o konfederalnom ustavu iz 1974. koji afirmira državnost republika, o proglašenju Tita doživotnim predsjednikom, ali i o raznim detaljima iz Titovog osobnog i obiteljskog života.
U 13. epizodi svjedoci testamenta govore o kraju 70-ih godina, kada na međunarodnom planu Tito doživljava sve više priznanja i počasti, u ulozi osnivača i najvećeg autoriteta Trećeg svijeta. Istovremeno sve više gubi vlast u zemlji i to u korist vojno-policijskog establišmenta, koji postepeno izolira Tita od članova obitelji, a na kraju i od supruge Jovanke, što ostarjeli i onemoćali Tito vrlo teško proživljava. Vidimo kako ga je smrt najbližeg suradnika Kardelja podsjetila na brojne suradnike i prijatelje koje je on na različite načine udaljio iz svoje blizine i iz svog života. Tito je na kraju života bio tužan i izoliran, a umro je usamljen i sam. Na kraju serije najvažniji svjedoci testamenta iznose svoje zaključno viđenje i doživljaj Tita, čiji je posljednji ispraćaj zabilježila povijest 20. stoljeća kao najveličanstveniji ispraćaj državnika 20. stoljeća.
Attached Files