A1anr: Drama
Režija: Vatroslav Mimica
Glumci: Fabijan A ovagović, Edo Peročević, Boris Festini, Ilija Ivezić Tatjana Beljakova, Krunoslav Valentić, Nikola (Kole) Angelovski

Kapo je, iako i sam zatvorenik, okrutan prema logorašima barake kojom upravlja. Ugroženi logoraši se udružuju i pripremaju plan da ga ubiju, ali pošto su svi slabi i izgladnjeli, a Kapo veoma jak, odluče odvajati od svojih obroka dio kojim će hraniti jednog između sebe, koji će izvršiti akciju. Odvija se drama u kojoj logoraši nisu pasivna bića i žrtve prepuštene na milost i nemilost monstruoznoj sili, već nosioci akcije, koji u najtežim uvjetima nalaze snagu i mogućnost da se potvrde kao ljudi.

Producent: Roman Majetić.
Scenaristi: Jelena Veljača, Jelena Svilar, Morana Foretić.
Redatelji: Branko Ivanda i Nikola Ivanda.
Uloge:Božidar Alić Sanja Vejnović ,Janko Popović-Volarić ,Marijana Mikulić ,Vanessa Radman ,Ljubica Jović Ivana Bolanča ,Zijad Gračić ,Aleksandar Srečković ,Vjekoslav Janković ,Ana Vilenica ,Mia Begović ,Vlasta Ramljak ,Danijel Ljuboja ,Ivica Pucar ,Amar Bukvić ,Dušan Valentić ,Kristijan Potočki ,Marija Borić ,A1eljko A estić ,Božidar Orešković Maja Katić ,Ozren Opačić ,Ranko Zidarić

Ponos Ratkajevih jedna od najboljih Hrvatskih serija povijesna je telenovela u 180 epizoda. Radnja se zbiva u najturbulentnijem razdoblju hrvatske i jugoslavenske povijesti, od 1938. do 1948. godine, a prati život plemićke hrvatske obitelji od njezinog prijeratnog uspona do poslije II. svjetskog rata, uslijed kojega je došlo do promjene državnog uređenja, propadanja plemstva i korjenite promjene svih dotada ustaljenih društvenih vrijednosti.

U središtu je radnje potomstvo divendide Prpe, na čelu s Kikašom, koji i nakon sloma Austro-Ugarske monarhije nastavlja tradicionalni prosjački zanat svoga roda, zarađujući kruh svagdašnji ne lopatom i rukama, nego s ramena, jer o ramenu visi neuništiva i nasljedna prosjačka torba. Kako vrijeme odmiče, tako se i zanat koji nastavlja Kikašov unuk Matan prilagođuje novim mogućnostima i prilikama. Bježeći od golog kamena i sirotinje, koja je sudbina toga kraja, Matan postupno obogaćuje tradiciju novim oblicima zarade s ramena. A to dovitljivošću, a što prijevarom, širi svoju vojsku i plijen da bi uoči rata krenuo i u osvajanje novih tržišta, razmilivši se sa svojim torbama po srednjoj Europi. Izbijanje Drugog svjetskog rata ne može, naravno, čovjeku Matanova kova poremetiti poslove. On će samo još jednom prilagoditi prilikama svoj zanat. čak i za onog kratkog i prislilnog predaha, koji će ga na neko vrijeme prikovati za tlo neutralne A vicarske, Matan neće sjediti prekriženih ruku. A vercat će ljudima, iznenađujući i samog sebe, jer po prvi put neće u tome tražiti neku korist. Završetak rata traži od Matana novo prilagođavanje. Sve se mijenja, osim Matanove struke. Ostarjelog Matana i dalje draži nadmetanje s njegovom dragom i vjekovječnom pulicijom koja ga cijelog života ganja, a nikako da ga uhvati. Bez protivnika koji bi mu bio ravan, Matanu nema ni života, ni veselja. Kao što je djed imao svog A kilju, a s kojim se cijeloga života nosio, tako i Matan ima svoju puliciju s kojom će se nositi sve do kraja.

"Macak pod sljemom". Rađena je po romanu Joze Horvata, a proslavila je Kaparu - glumca Miodraga Krivokapica.Radnja prve epizode dogadja se kad je partizanska divizija boravila u Zagorju, a desetina koju prati prica morala je kod Strmca pronaci novi polozaj cete. Pri tom su naisli na nepovjerljivog seljaka, koji, kad je vidio Kaparin sljem nije bio siguran tko je pred njim te je na pitanja odgovorio jednako: i partizani i ustase su otisli na sve 4 strane svijeta! Zagorec je htio ostati na miru od obje vojske jer "vino i grojzdje na znoju rodi"! Pri povratku, nakon sto je skoro stradao od ustaske puske, no sljem ga je spasio, Kapara je od seljaka izvukao pravu informaciju.
Najbolji dio prve epizode nije bila sama pucnjava vec zadnji, politicki dio, kad komesar mora od svakog dobiti odgovor kad je i zasto je dosao u partizane, da bi na kraju ispalo da vjerojatno nema gore desetine u cijeloj vojsci po politickoj i nacionalnoj "podobnosti. Ipak, ove propalice itekako ce pokazati kako se bori, sto je u ratu ipak bilo najvaznije!

U Beograd dolaze najbolji obijači i falsifikatori, a među njima i Glavonja (Dragan Nikolić) i Kalauz (Nikola Auričko), koji su znani policiji širom Europe.
Glavonja je inteligentan, poliglota i promišljen. Vrijeđa ga kada ga zovu lopovom, jer je nadahnuti obijač, spreman na velike poduhvate i ima vrlo razvijenu samosvjest.
Kalauz je njegova suprotnost. Pohlepan je na sve što mu zasija pred očima, sklon je usputnim sitnim krađama, skromne je pameti i "glup", kako to za njega kaže njegov ortak. Njegovom krivicom padaju na prvom poduhvatu u Beogradu.
Njih dvojicu ništa od toga neće sprečiti da, u inat ratnim okolnostima, pokušaju da sprovedu najveću pljačku!

Radnja filma redatelja Gorana Markovića inspirirana je posljednjom epidemijom velikih boginja (variole vere) koja je izbila u Europi, odnosno u Jugoslaviji, preciznije na Kosovu i u Beogradu 1972. godine
Hodočasnik, zaražen nepoznatom bolešću, stjecajem okolnosti uđe u zemlju. Premještan s mjesta na mjesto, umire, a zaraza se širi. U trenutku kad odgovorni shvate da se radi o bolesti koja se smatrala iskorjenjenom, već je kasno. Epidemija velikih boginja (variole vere) počinje harati, dovodeći u iskušenje i pojedince i društvo. Zaraženi su izolirani i prepušteni logici strašne bolesti na koju su svi već zaboravili, smatrajući je dalekom prošlošću...